Home » Nonprofits & Activism » Hrvoje Klasić: 1968. u Jugoslaviji: historiografski osvrt

Hrvoje Klasić: 1968. u Jugoslaviji: historiografski osvrt

Written By KaP Korčula on Thursday, Oct 25, 2018 | 07:23 AM

 
Hrvoje Klasić jedan je od najpoznatijih povjesničara novije generacije. Klasić radi na Odsjeku za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i redoviti je kolumnist Net.hr-a, jednog od najpopularnijih hrvatskih portala. E da, doktorirao je na temi 1968. u Jugoslaviji, pa će o tome i govoriti na ovogodišnjem Forumu. Osim toga, sudjelovat će i na tribini o modernoj Europi. "Ono što bih najviše volio je da ljudi koji dođu uživaju u onome što nemaju svaki dan prilike vidjeti u hrvatskom društvu. A to je dijalog, odnosno diskusija, rasprava ili polemika koja ne počiva na predrasudama, lažnim vijestima i dezinformacijama. Osobno, smatrat ću najvećim uspjehom da netko s foruma ode i u nekoj budućoj situaciji odluči prvo razmisliti, informirati se a tek onda braniti svoje (ili tuđe) stavove. Možda ne zvuči kao veliko postignuće, ali s obzirom na probleme u Hrvatskoj, svaki i najmanji pozitivni korak velik je kao kuća." #KaP: Sudjelovat ćete na tribini kamo ide moderna Europa. Dajte nam u par riječi recite s kojima se to prijetnjama Europa danas suočava? #HrvojeKlasić: Prije svega trebalo bi definirati što je danas Europa. Postoji li uopće jedna Europa? Jer, odgovor na vaše pitanje vjerojatno bi bio bitno drugačiji ako pitate jednog Danca, Grka, Srbina ili Ukrajinca. U svakom slučaju bez obzira što Europa već dugo nije centar svijeta, događanja na europskom kontinentu ostat će od velike važnosti za događaje u cijelom svijetu. Ovog trena svi smo zabrinuti i fokusirani na aktualne probleme poput imigrantskog pitanja, jačanja (ekstremne) desnice i gotovo nestanka ljevice. I sigurno će ova pitanja još neko vrijeme opterećivati europske političare i društva. Ono što mislim da je, u vremenskim kategorijama, veći problem je identitet Europe. Što to danas, a pogotovo sutra povezuje njezine građane. Ukoliko je to samo ekonomija i trgovina, bojim se da bi s prvom sljedećom velikom krizom cijeli „eksperiment“ mogao nastradati. #KaP: A kako to riješiti? #HrvojeKlasić: Mislim da treba raditi na jačanju svih onih drugih poveznica, poput kulture, glazbe, filma, književnosti, pa čak i naglašavati različitosti kako bismo shvatili bogatstvo kojim raspolažemo. Jer, rješavati probleme možete na način da im se suprotstavite a možete i da ih pokušate razumijeti, pa čak i da neke segmente problema uvažite. Osim toga, mislim da Europa u puno stvari teško da može biti konkurentna nekim svjetskim regijama. Ali ono u čemu sam siguran da može je znanje. Kad znanje počnemo svi shvaćati kao potencijal, resurs i investiciju, a ne trošak, siguran sam da će se pojaviti i neka nova, bolja rješanja aktualnih i budućih problema. #KaP: Često u svojim kolumnama komentirate i aktualne političke događaje. Kakvo je stanje danas u Hrvatskoj? #HrvojeKlasić: Stanje u Hrvatskoj danas za mene je razočaravajuće. To ne znači da problemi koji muče Hrvatsku ne postoje i drugdje. Ali, bojim se da dok drugi muku muče s budućnošću mi i dalje vodimo bitke iz prošlosti. Ono što mene posebno žalosti je potpuno nesnalaženje u prostoru i vremenu. Pametni ljudi i pametna društva naprave retrospektivu svog života, svog postojanja i onda sve ono najgore izanaliziraju i trude se ne ponoviti, a sve ono dobro nastoje unaprijediti i učiniti još boljim. Hrvati rade upravo suprotno. Sve dobro nastoje izbrisati iz pamćenja, a ponose se i ponekad se bojim da žele ponoviti sve ono najgore. Kao povjesničaru sve teže mi je odgovoriti zašto je tome tako. Čini mi se da bi u odgovaranju na ovo pitanje posla imale razne struke, uključujući i medicinsku.